Grijanje na klimu posljednjih je godina postalo ozbiljna alternativa klasičnim električnim grijalicama, radijatorima i drugim načinima grijanja. Moderna inverter klima ne proizvodi toplinu na isti način kao obična električna grijalica, nego radi kao toplinska pumpa – preuzima toplinsku energiju iz vanjskog zraka i prenosi je u prostor.
Zbog toga kvalitetna klima za grijanje može za istu količinu potrošene električne energije isporučiti znatno više topline od klasičnog električnog grijača. Ipak, stvarna potrošnja i isplativost ovise o vanjskoj temperaturi, izolaciji objekta, veličini i rasporedu prostora, karakteristikama uređaja te načinu korištenja.
Kako radi grijanje na klimu?
Klima uređaj u načinu grijanja radi obrnuto nego tijekom hlađenja. Vanjska jedinica preuzima toplinu iz vanjskog zraka, rashladni sustav podiže temperaturnu razinu te topline, a unutarnja jedinica predaje je zraku u prostoriji.
Čak i kada je vani temperatura ispod 0 °C, u vanjskom zraku još uvijek postoji toplinska energija koju uređaj može iskoristiti. Koliko će to učinkovito raditi ovisi o konstrukciji, snazi i kvaliteti konkretnog klima uređaja.
Upravo je zato klima drugačija od klasičnog električnog radijatora ili grijalice. Kod otpornog električnog grijača približno 1 kWh potrošene električne energije pretvara se u približno 1 kWh topline u prostoru. Klima kao toplinska pumpa električnu energiju prvenstveno koristi za prijenos topline, pa u odgovarajućim uvjetima može isporučiti nekoliko kWh toplinske energije uz 1 kWh potrošene električne energije.
Ako uspoređujete različite oblike električnog grijanja, koristan je i naš vodič o centralnom grijanju na struju.
Koliko struje troši klima za grijanje?
Na ovo pitanje ne postoji jedna brojka koja vrijedi za svaki uređaj i svaki prostor. Klima koja ima, primjerice, 3,5 kW nazivnog učina ne troši stalno 3,5 kW električne energije. Toplinski učin i električna potrošnja nisu isto.
Inverter klima nakon početnog zagrijavanja prostorije može smanjiti snagu kompresora i zatim samo nadoknađivati toplinu koju prostor gubi. Zato tijekom blažeg zimskog dana može raditi uz relativno malu potrošnju, dok će pri velikom minusu, lošoj izolaciji ili vrlo visoko postavljenoj sobnoj temperaturi trebati više energije.
Na stvarnu potrošnju najviše utječu:
- vanjska temperatura
- željena temperatura u prostoriji
- toplinska izolacija zidova, krova i poda
- kvaliteta prozora i vrata
- površina i raspored prostorija
- snaga i učinkovitost klima uređaja
- učestalost otvaranja vrata i prozora
- položaj unutarnje i vanjske jedinice
- redovito čišćenje filtara i održavanje uređaja
Primjer izračuna mjesečne potrošnje
Najjednostavniji način za razumijevanje troška jest promatrati prosječnu električnu snagu koju klima stvarno koristi tijekom određenog razdoblja.
Ako bi prosječna potrošnja tijekom osam sati rada iznosila 0,6 kW, dnevno bi se potrošilo približno 4,8 kWh električne energije. Tijekom 30 dana to bi bilo oko 144 kWh.
Ako bi prosjek iznosio 1 kW tijekom osam sati dnevno, mjesečna potrošnja bila bi približno 240 kWh. Kod prosječnih 1,5 kW govorili bismo o približno 360 kWh mjesečno.
Za procjenu novčanog troška broj potrošenih kWh pomnožite s cijenom električne energije koju stvarno plaćate prema svojoj tarifi i računu.
Što znače COP i SCOP?
Pri izboru klime koja će se ozbiljnije koristiti za grijanje posebno treba obratiti pozornost na COP i SCOP.
COP pokazuje odnos isporučene toplinske energije i utrošene električne energije u određenim uvjetima ispitivanja. Ako uređaj u određenim uvjetima ima COP 4, pojednostavljeno rečeno može isporučiti približno četiri jedinice toplinske energije za jednu jedinicu utrošene električne energije.
SCOP je sezonski koeficijent učinkovitosti. Za korisnika koji klimu planira koristiti tijekom cijele sezone grijanja često je korisniji pokazatelj jer ne opisuje samo jednu radnu točku.
Europska energetska oznaka za klima uređaje zato prikazuje podatke o sezonskoj učinkovitosti grijanja i procijenjenoj godišnjoj potrošnji energije. Viši SCOP u pravilu znači da uređaj tijekom sezone može dati više topline za jednaku količinu utrošene električne energije, ali stvarni rezultat u vašem domu i dalje ovisi o uvjetima rada.
Više o službenim pokazateljima energetske učinkovitosti možete pronaći na stranici Europske komisije o klima uređajima i energetskim oznakama.
Je li grijanje na klimu jeftinije od električne grijalice?
U odgovarajućim uvjetima klima može biti osjetno učinkovitija od klasične električne grijalice, konvektora ili električnog radijatora.
Razlog je način rada. Klasični električni grijač električnu energiju izravno pretvara u toplinu, dok klima kao toplinska pumpa koristi električnu energiju za prijenos dodatne toplinske energije iz vanjskog zraka u prostor.
Zbog toga klima sa sezonskim SCOP-om oko 4 ne treba približno jednaku količinu električne energije kao otporni grijač da bi tijekom standardiziranih sezonskih uvjeta isporučila jednaku količinu topline.
To, međutim, ne znači da će vaš račun za grijanje automatski biti četiri puta manji. Na stvarni rezultat utječu vanjska temperatura, izolacija, gubici prostora, ciklusi odmrzavanja, postavljena temperatura i karakteristike konkretnog modela.
Ako razmatrate druge oblike električnog grijanja, možete usporediti i iskustva s norveškim radijatorima, infracrvenim panelima te električnim podnim grijanjem.
Kako klima grije kada je vani minus?
Kvalitetne moderne inverter klime mogu grijati i kada vanjska temperatura padne znatno ispod 0 °C. Međutim, nije svaki uređaj jednako sposoban za zimsko grijanje i zato se ne treba oslanjati samo na podatak da klima ima funkciju grijanja.
Primjerice, Daikin za svoje aktualne Pair Split sustave navodi mogućnost grijanja pri vanjskim temperaturama do približno -20 °C, dok za pojedine modele optimizirane za grijanje navodi učin i pri temperaturama oko -25 °C. To su karakteristike određenih serija i ne znače da svaka klima na tržištu može jednako učinkovito raditi pri takvim temperaturama.
Zato kod uređaja koji će služiti kao važan ili glavni izvor grijanja treba provjeriti:
- deklarirani raspon vanjske temperature za grijanje
- učin grijanja pri niskim vanjskim temperaturama
- SCOP za odgovarajuću klimatsku zonu
- nazivnu i minimalnu odnosno maksimalnu snagu grijanja
- energetski razred u načinu grijanja
- je li uređaj posebno optimiziran za rad u hladnijoj klimi
Službeni primjer uređaja namijenjenih grijanju pri niskim temperaturama možete vidjeti u Daikinovu pregledu split klima uređaja.
Ako vas zanima konkretan proizvođač, već smo detaljno obradili Gree klima iskustva, Vivax klima iskustva i Hisense klima iskustva.
Što je defrost?
Kada klima grije tijekom hladnog i vlažnog vremena, na izmjenjivaču vanjske jedinice može se nakupiti led. Uređaj ga mora ukloniti kako bi mogao nastaviti normalno prenositi toplinu.
Tada klima povremeno ulazi u ciklus odmrzavanja, odnosno defrost. Tijekom defrosta unutarnja jedinica može nakratko prestati puhati topli zrak, a nakon završetka ciklusa grijanje se nastavlja.
Defrost je normalan dio rada toplinske pumpe i sam po sebi ne znači da je uređaj neispravan. Učestalost i trajanje odmrzavanja ovise o temperaturi, vlažnosti zraka, konstrukciji uređaja i uvjetima oko vanjske jedinice.
Ako se defrost događa često, prosječna učinkovitost i osjećaj toplinske ugode mogu biti slabiji nego tijekom suhog i blažeg vremena.
Treba li klimu stalno gasiti i paliti?
Inverter klima projektirana je tako da može prilagođavati snagu stvarnim potrebama prostora. Nakon što postigne zadanu temperaturu, ne mora neprekidno raditi punom snagom, nego može smanjiti rad kompresora i nadoknađivati samo toplinske gubitke.
Zbog toga kod redovitog grijanja često nema smisla svakih sat ili dva potpuno gasiti uređaj i zatim ponovno jako zagrijavati ohlađenu prostoriju.
To ne znači da klima mora raditi 24 sata dnevno bez obzira na potrebe. Ako vas dugo nema kod kuće, može imati smisla smanjiti zadanu temperaturu ili prilagoditi raspored rada. Najbolje rješenje ovisi o izolaciji, vremenu odsutnosti i brzini kojom se prostor hladi.
Na koju temperaturu postaviti klimu za grijanje?
Nema potrebe postavljati klimu na 28 ili 30 °C samo zato da bi prostor brže postao topao. Vrlo visoka zadana temperatura neće čarobno povećati kapacitet uređaja, ali može dovesti do pregrijavanja prostora i nepotrebno veće potrošnje.
Za mnoge dnevne prostorije temperatura oko 20 do 22 °C bit će ugodna, no stvarna potreba ovisi o korisniku, aktivnosti i samom prostoru.
Važno je znati da svako povećavanje unutarnje temperature povećava razliku između temperature u kući i temperature vani. Veća razlika znači i veće toplinske gubitke, pa je za održavanje više sobne temperature potrebno više energije.
Može li jedna klima grijati cijeli stan?
Može, ali raspored prostorija često je jednako važan kao ukupna površina.
Jedna unutarnja jedinica najbolje grije prostor u kojem se nalazi i otvorene prostore koji su s njim dobro povezani. Ako između dnevnog boravka i spavaćih soba postoji dugačak hodnik, više vrata i zatvorene prostorije, topli zrak neće se jednako učinkovito rasporediti po cijelom stanu.
Zato stan od 50 m² s otvorenim rasporedom može biti jednostavniji za grijanje jednom klimom od manjeg stana s nekoliko potpuno odvojenih prostorija.
Ako želite ravnomjernu temperaturu u više soba, može biti potrebno više unutarnjih jedinica, multi-split sustav ili kombinacija klime s drugim izvorom grijanja.
Koja klima treba za 50 ili 60 m²?
Odabir snage samo prema broju četvornih metara nije dovoljno precizan.
Na potrebni toplinski kapacitet utječu:
- visina stropa
- izolacija zidova i krova
- kvaliteta prozora
- broj vanjskih zidova
- orijentacija prostorija
- lokalna zimska temperatura
- kat na kojem se stan nalazi
- otvoren ili zatvoren raspored prostorija
Zato preporuke poput „3,5 kW za točno toliko i toliko kvadrata” treba promatrati samo kao grubu orijentaciju.
Ako klima treba služiti kao glavni izvor grijanja, puno je sigurnije procijeniti toplinske gubitke prostora i provjeriti koliko toplinskog učina konkretni uređaj zadržava kada vanjska temperatura padne ispod nule.
Grijanje na klimu na obali i u kontinentalnoj Hrvatskoj
Uvjeti za grijanje nisu jednaki u svim dijelovima Hrvatske.
U priobalju su zime u pravilu blaže, pa klima velik dio sezone može raditi u vrlo povoljnim uvjetima. Zbog toga je grijanje klimom posebno zanimljivo za stanove, apartmane i manje kuće na područjima gdje su dugotrajni veliki minusi rijetki.
U kontinentalnoj Hrvatskoj klima također može biti vrlo učinkovita, ali pri odabiru uređaja treba ozbiljnije uzeti u obzir niske temperature, vlagu, maglu i učestalije cikluse odmrzavanja.
Ako se u vašem području redovito pojavljuju jači minusi, nije dovoljno kupiti najjeftiniji uređaj odgovarajuće nominalne snage. Treba provjeriti njegove službene podatke za grijanje upravo pri niskim temperaturama.
Kada se grijanje na klimu posebno isplati?
Klima je posebno zanimljiva kada:
- stan ili kuća imaju dobru ili barem prosječnu toplinsku izolaciju
- grijete jednu veću prostoriju ili otvoren tlocrt
- odaberete kvalitetnu inverter klimu s dobrim SCOP-om
- isti uređaj želite koristiti i za ljetno hlađenje
- nemate plinski sustav ili ne želite ulagati u složenije centralno grijanje
- trebate učinkovito grijanje tijekom prijelaznog razdoblja
- živite na području s relativno blagim zimama
Kada grijanje klimom nije idealno rješenje?
Jedna klima nije idealno rješenje za svaki objekt.
Ako kuća ima vrlo lošu izolaciju, mnogo međusobno odvojenih prostorija ili velike toplinske gubitke, jedna unutarnja jedinica može teško održavati ugodnu temperaturu u cijelom prostoru.
Problem može biti i raspodjela zraka. Klima prostor grije strujanjem toplog zraka, što nekim korisnicima odgovara, dok drugima više odgovara ravnomjernija toplina podnog grijanja ili radijatora.
Kod izrazito hladnih područja posebno je važno odabrati uređaj namijenjen radu pri niskim temperaturama ili imati odgovarajući dodatni izvor grijanja.
Ako na objekt nije moguće postaviti klasičnu vanjsku jedinicu, pogledajte naš vodič o klima uređajima bez vanjske jedinice.
Ako razmišljate o mobilnom uređaju, važno je razumjeti i razliku između pravog klima uređaja i različitih uređaja koji se reklamiraju kao prijenosna klima bez cijevi.
Kako smanjiti potrošnju klime tijekom grijanja?
Nekoliko jednostavnih navika može pomoći da klima radi u povoljnijim uvjetima:
- odaberite uređaj odgovarajuće snage za prostor
- ne postavljajte nepotrebno visoku temperaturu
- redovito čistite filtre unutarnje jedinice
- osigurajte slobodan protok zraka oko unutarnje i vanjske jedinice
- ne zaklanjajte unutarnju jedinicu namještajem ili zavjesama
- držite prozore zatvorenima dok grijanje radi
- provjerite brtve na prozorima i vratima
- koristite rolete ili druge načine smanjenja toplinskih gubitaka kada je to korisno
- kod svakodnevnog grijanja izbjegavajte velika i nepotrebna kolebanja sobne temperature
Najveća ušteda obično ne dolazi iz jedne posebne postavke daljinskog upravljača. Najvažnija je kombinacija kvalitetnog uređaja, pravilnog dimenzioniranja, dobre izolacije i razumnog korištenja.
Što provjeriti prije kupnje klime za grijanje?
Ako će klima služiti samo za povremeno grijanje tijekom jeseni i proljeća, zahtjevi nisu jednaki kao kod uređaja koji će grijati dom cijelu zimu.
Za ozbiljnije zimsko grijanje prije kupnje provjerite:
- SCOP i energetski razred grijanja
- radni temperaturni raspon
- učin grijanja pri temperaturama ispod 0 °C
- prikladnost snage za toplinske gubitke prostora
- razinu buke unutarnje i vanjske jedinice
- mogućnost Wi-Fi upravljanja ako vam je važna
- dostupnost servisa i rezervnih dijelova
- uvjete jamstva
- kvalitetu i pravilnost montaže
Nemojte birati klimu samo prema najnižoj cijeni ili nominalnoj snazi hlađenja. Ako je grijanje prioritet, podaci vezani uz rad u grijanju trebaju imati veću težinu.
Često postavljana pitanja
Isplati li se grijanje na klimu?
U dobro ili prosječno izoliranom prostoru kvalitetna inverter klima može biti vrlo učinkovit način električnog grijanja. Posebna je prednost što isti uređaj tijekom ljeta služi za hlađenje. Isplativost ipak treba procijeniti prema konkretnom prostoru, klimatskim uvjetima i uređaju.
Koliko klima troši struje na sat?
Potrošnja nije stalna. Inverter klima mijenja snagu ovisno o toplinskim potrebama prostora. Tijekom početnog zagrijavanja može trošiti više, a nakon postizanja zadane temperature potrošnja se može znatno smanjiti. Najtočniji podatak za vlastiti dom dobiva se mjerenjem stvarne potrošnje tijekom više dana u različitim vremenskim uvjetima.
Može li klima grijati na -10 °C?
Mnogi moderni modeli mogu grijati pri -10 °C, a pojedini uređaji projektirani za hladnu klimu mogu raditi i pri znatno nižim temperaturama. Međutim, uvijek treba provjeriti službeni radni raspon i učin grijanja konkretnog modela jer mogućnost rada ne znači automatski i jednaku učinkovitost kao pri blažem vremenu.
Treba li klimu ostaviti uključenu preko noći?
Ako želite održavati stalnu temperaturu, inverter klima može tijekom noći prilagođavati snagu potrebama prostora. Ako vam nije potrebna jednaka temperatura tijekom spavanja, možete smanjiti zadanu vrijednost. Optimalna postavka ovisi o izolaciji prostora, vanjskoj temperaturi i osobnom osjećaju ugode.
Je li klima jeftinija od norveškog radijatora?
U odgovarajućim uvjetima klima kao toplinska pumpa može isporučiti više toplinske energije po utrošenom kWh električne energije od klasičnog električnog radijatora. Stvarna razlika ovisi o SCOP-u klime, vanjskoj temperaturi, izolaciji i načinu korištenja.
Je li bolje grijati klimom cijeli dan ili je često gasiti?
Kod redovitog grijanja inverter klima može učinkovito održavati temperaturu smanjenom snagom nakon što se prostor zagrije. Često potpuno hlađenje prostora pa ponovno intenzivno zagrijavanje nije nužno najbolji način rada. Ako vas dulje nema, ima smisla smanjiti temperaturu ili prilagoditi raspored rada.
Zaključak – isplati li se grijanje na klimu?
Za velik broj stanova i manjih kuća grijanje na klimu može biti vrlo učinkovito i praktično rješenje. Glavna prednost inverter klime je to što toplinu ne proizvodi isključivo električnim grijačem, nego je prenosi iz vanjskog zraka. Zbog toga može isporučiti znatno više toplinske energije nego klasični električni grijač uz jednaku količinu potrošene električne energije.
Najbolji rezultat ipak ne ovisi samo o marki uređaja. Važni su odgovarajuća snaga, dobar SCOP, sposobnost grijanja pri temperaturama uobičajenima za vaše područje, kvalitetna montaža, raspored prostorija i toplinska izolacija objekta.
Ako grijete jednu veću otvorenu prostoriju ili dobro izoliran stan, klima može biti vrlo racionalan izbor. Ako imate mnogo zatvorenih soba, velike toplinske gubitke ili vrlo hladne zime, potrebno je pažljivije procijeniti hoće li jedna jedinica moći ravnomjerno zagrijati cijeli prostor ili će biti potreban dodatni izvor topline.
Naša preporuka: ako klimu kupujete prvenstveno zbog zimskog grijanja, nemojte gledati samo cijenu i nominalnu snagu uređaja. Provjerite SCOP, radni raspon, učin grijanja pri niskim temperaturama i podatke proizvođača za konkretan model. Upravo ti podaci najbolje pokazuju koliko je uređaj prikladan za grijanje tijekom cijele zime.
Izvori za tehničke podatke: Europska komisija – energetska učinkovitost i označavanje klima uređaja i Daikin – službeni podaci o split klima uređajima. Vrijednosti SCOP-a, radnog temperaturnog raspona i toplinskog učina uvijek treba provjeriti za točan model uređaja.